U većini nautičkih priručnika nalazimo savjete o tome kako sidriti, koliko lanca ili užeta moramo spustiti u more, koliko prostora oko plovila trebamo imati, a u praksi se obično susrećemo s primjerima kada to jednostavno nije moguće. Obično se to događa upravo tijekom sezone, kada su sidrišta puna plovila. Teško je pronaći prostor koji nudi dobru zaštitu od vjetra i dovoljno je velik za sigurno sidrenje našeg plovila.
U takvim situacijama moramo se snalaziti. Pomoći si možemo s nekim trikovima koji će nam omogućiti sigurno i bezbrižno sidrenje te miran san ako ćemo na sidru prenoćiti.
Činjenice
Kada sidrimo na vlastitom sidru, moramo osigurati da će se sidro ukopati. Moramo spustiti odgovarajuću dužinu sidrenog lanca ili užeta. Ako je prekratko, izvucit ćemo sidro u slučaju jačeg vjetra i dolaska valova. Ako je predugo, previše ćemo se kretati po uvali i postoji veća mogućnost da ćemo udariti u drugo plovilo ili se opasno približiti obali.
Kada dođemo u sidrište, moramo se pridržavati pravila „tko prije dođe, taj melje“, što znači da se moramo prilagoditi plovilima koja su došla prije nas u uvalu. Ako smo prvi, naravno da koristimo metode sidrenja koje su predložene u priručnicima.
Pri sidrenju u uvalama prednost sigurno imaju plovila s manjim gazom. Sidre se na manjim dubinama, posljedično na kraćim sidrenim užetima ili lancima i zauzimaju manje prostora. Malo više problema imaju veća plovila i plovila s većim gazom. Sidriti se moraju na većim dubinama, baciti više sidrenog lanca i zauzimaju više prostora u sidrištu.
Pravilno ukopano sidro tipa Bruce
Manever sidrenja
Što zapravo znači sidrenje? Sidrenje je manever kojim plovilo sidrimo. Sidriti ne znači samo pristati u uvalu, baciti sidro na morsko dno i nadati se da će držati. Postoji nekoliko jednostavnih tehnika i savjeta kako možemo sidriti plovilo i uvjeriti se da će držati. Prije nego što pristupimo u uvalu, moramo se pripremiti za sidrenje. Priprema za sidrenje znači provjeriti radi li električna vitla, je li sidro opušteno, jesu li otvorene zaštite sidra, pripremiti dodatne užad, sidrenu boju, ako je koristimo i još bismo mogli nabrojati. Kada dođemo u uvalu koju ne poznajemo, prvo moramo provjeriti je li sigurna za sidrenje, kakvo je morsko dno, kolike su dubine mora i ima li dovoljno prostora da se zasidrimo. Ako uvalu ne poznajemo, potrebno je ući u nju i odgovoriti na postavljena pitanja. Nikada nas neće nitko gledati sa strane ako napravimo dva kruga po uvali prije nego što bacimo sidro.
Kada smo se uvjerili da je sidrenje sigurno, odabiremo mjesto na kojem ćemo baciti sidro. S plovilom se postavimo iznad tog mjesta i počinjemo spuštati sidro. Kada sidro dosegne dno, plovimo unazad malom brzinom i istovremeno spuštamo uže ili lanac na morsko dno. Plovidba mora biti spora. Pogon možemo tijekom manevra isključiti kako ne bismo postigli preveliku brzinu (posebno kod motornih plovila). Ne smijemo ploviti brže nego što spuštamo lanac u more. Kada je dužina lanca ili užeta u vodi dovoljno duga, moramo sidro ukopati u morsko dno. To činimo sporo unazad ploveći, ali ne smije biti presporo. Ako plovimo previše polako, sama težina lanca i sidra stvorit će privid da sidro drži. Ako se sidro ukopalo, plovilo će stati. Ako nismo sigurni da se sidro ukopalo, ponovimo postupak. S plovilom plovimo nekoliko metara prema sidru kako bismo oslobodili uže, zatim ponovno s vožnjom unazad provjeravamo je li sidro ukopano.
Možemo provjeriti drži li sidro na različite načine. Prvi znak je da se prilikom vožnje unazad plovilo zaustavilo. Za lakšu orijentaciju gledamo obalu i promatramo mijenja li se naša udaljenost. Ako joj se približavamo kada je uže već napeto, sidro ne drži. U slučaju da je u blizini plovilo, možemo se orijentirati i prema njemu. Ako je sidro vidljivo, možemo zaplivati do njega i provjeriti je li ukopano u morsko dno. Na čvrstom morskom dnu to će biti dovoljno, ali ako sidrimo na pomičnom pijesku ili šljunku, u slučaju jačeg vjetra sidro ćemo vući kroz morsko dno.
Ako nismo sigurni da sidro drži, postupak sidrenja ponovimo. S plovilom polako plovimo iznad sidra i istovremeno podižemo sidreni lanac. Ponovno biramo prostor za sidrenje i ponavljamo postupak sidrenja. Čak i kada smo dobro zasidrani, dobro je nekoliko puta provjeriti što se događa s našim plovilom, drži li sidro, ore po morskom dnu ili smo ga čak izvukli. Za kontrolu provjeravamo poziciju plovila u odnosu na orijentirane točke, možemo koristiti radar, a u novije vrijeme dostupni su alarmi za sidro na mobilnim uređajima.
Preporučene duljine sidrenog užeta ili lanca
Za sidrenje možemo koristiti sidreno uže, sidreni lanac ili kombinaciju obojega. Ako koristimo sidro na koje je pričvršćeno sidreno uže, tada duljina sidrenog užeta mora biti barem sedam puta veća od najveće dubine vode u kojoj ćemo sidriti.
U kombinaciji sidrenog lanca i sidrenog užeta, ukupna duljina mora biti barem pet puta veća od najveće dubine na kojoj sidrimo. Ako koristimo samo sidreni lanac, preporučena duljina je tri puta veća od najveće dubine.
– Duljina sidrenog užeta = 7x najveća dubina na sidrištu– Duljina sidrenog užeta + lanac = 5x najveća dubina na sidrištu
– Duljina sidrenog lanca = 3x najveća dubina na sidrištu
[caption id="attachment_238247" align="alignnone" width="300"]
hmax = najveća dubina na sidrištu
1. Sidro, sidreno uže i sidreni lanac
Iako sidrite na područjima gdje su manja dubina, za sigurno sidrenje trebat će vam puno prostora. Kako se plovilo na sidru pomiče, za sigurnu udaljenost morate uzeti u obzir duljinu sidrenog užeta i duljinu vašeg plovila. Pretpostavimo da je plovilo duljine 5m. Pogledajmo koliko prostora moramo imati oko sidra (radijus), ako sidrimo samo s užetom, lancem ili kombinacijom obojega.
| Dubina na kojoj sidrimo (m) | Preporučena duljina užeta (m) | Radijus (uže+brod) | Preporučena duljina uže+lanac (m) | Radijus (lanac+brod) | Preporučena duljina samog lanca | Radijus (samo lanac+brod) |
| 10 | 70 | 75 | 50 | 55 | 30 | 35 |
| 15 | 105 | 110 | 75 | 80 | 45 | 50 |
| 20 | 140 | 145 | 100 | 105 | 60 | 65 |
| 25 | 175 | 180 | 125 | 130 | 75 | 80 |
| 30 | 210 | 215 | 150 | 155 | 90 | 95 |
2. Sidro, sidreno uže i sidrenje boja
Ako se odlučimo za korištenje sidrene boje, moramo izračunati duljinu sidrenog lanca prema vrsti terena na kojem ćemo sidriti. Dugim uže dodajemo iznos od 20% za korekciju osjetljivih dijelova.
Pomoću ovih savjeta važno je planirati svoje sidrenje i osigurati da će vaše plovilo biti stabilno na sidru.
3. Sidranje na terenu prekrivenom morskom travom
U mnogim zaljevima postoje područja prekrivena morskom travom, koja sprječava da sidro prodre u dno. Određena sidra, kao što je sidro brus, nisu pogodna za sidrenje u takvim područjima jer zbog svog oblika teško prolaze kroz tvrdokornu travu do morskog dna. Čak ni vrlo duga sidrena uže neće pomoći. Naprotiv, može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti. Sama težina sidra i lanca, kao i dodatno trenje koje lanac uzrokuje na morskom dnu, može nam dati dojam da je sidro uhvatilo dno, dok je zapravo samo na morskoj travi. U tom slučaju, u zaljevu treba pronaći područje koje nije prekriveno travom. Dovoljno je i samo 1 m². S plovilom zaplovi se iznad neprekrivenog dna, spusti sidro i sidreni lanac, a zatim manevrom ukopati sidro u morsko dno. Sidro će na takvom terenu držati vrlo pouzdano. Morska trava ima korijenje koje čini dno čvršćim i sidro se ne može “orati”.
4. Sidranje na kamenitom terenu
Sidranje na kamenitom terenu ima svoje prednosti i nedostatke. Većina sidara brzo se uhvati i pouzdano drži plovilo. Problem nastaje prilikom podizanja sidra. Sidro se može zablokirati u kamenju ili ispod njega i neće se podići kada želimo napustiti sidrište. U toj situaciji možemo poduzeti sljedeće. Ako sidro ne možemo podići kad smo iznad njega, spustimo nekoliko metara lanca i zaplovimo u suprotnom smjeru od onog u kojem je sidro držalo. Manever treba izvoditi polako, kako ne bismo slomili ili iskrivili sidro ili poderali lanac. Kada se premjestimo na drugu stranu, pokušavamo izvući sidro. Ako prvi pokušaj ne uspije, ponovimo manevar iz različitih smjerova.
[caption id="attachment_238255" align="alignnone" width="300"]
Sidranje s uporabom sidrene boje
Neugodnoj situaciji možemo prethodno izbjeći upotrebom sidrene boje. Sva sidra imaju otvor na kruni koji je namijenjen za pričvršćivanje sidrene boje. Sidrena boja ima dvije funkcije. Prva je označavanje mjesta na kojem smo bacili sidro, čime sprječavamo pogrešno sidrenje drugih plovila. Druga funkcija je pomoći pri vađenju sidra iz morskog dna kada se ono zablokira u kamenju ili previše ukopava u dno. Budući da je otvor za vezivanje smješten na prednjem dijelu sidra, gubi svoju funkciju kada povučemo za konop. Za sidrenje boje možemo koristiti različite uređaje. Možemo se odlučiti za kupovinu automatske boje, koja sama regulira duljinu konopa ovisno o dubini mora, ili obične sidrene boje, gdje sami upravljamo duljinom konopa koji je vezan za sidro. Umjesto sidrene boje možemo koristiti i fender plovila ili praznu bocu. Za privez sidrene boje koristimo potopni konop. Boju, fender ili bocu preporučuje se dodatno otežati manjim utegom kako bi se smanjila mogućnost zapetljavanja konopa u propelerima plovila koja plove u blizini. Sidrnu boju možemo koristiti uvijek, čak i kada sidramo na drugim vrstama morskog dna.
Više savjeta o sigurnom sidrenju možete pronaći u priručniku SIDRANJE!
Više korisnih savjeta za sigurnu plovidbu na ovoj poveznici!
Izvor: eNavtika.si